Plaćate godišnje 17 milijardi eura britanskoj ekonomiji

 

            Poljska parlamentarka Margareta Handzlik, članica Europskog parlamenta, uputila je nedavno svojim kolegama u Europskom parlamentu tekst sažet u gornjem naslovu. Njeni se navodi baziraju na zanimljivom istraživanju  švicarskog  profesora  Francoisa Grina. Njegov je izvještaj je dostupan na francuskom jeziku na adresi   http://cisad.adc.education.fr/hcee/documents/raport_Grin.pdf

Posebno je zanimljiv zaključak Grinov izvješća prema kojem zbog današnje prevlasti engleskog jezika, Britanija zarađuje svake godine 17-18 milijardi eura  što je više od 1% njenog bruto nacionalnog proizvoda. Drugim riječima svaki od 394 miliona stanovnika EU koji rođenjem ne govori engleski, među njima i stanovnici najsiromašnijih novopriključenih zemalja, godišnje subvencioniraju britansku ekonomiju.

             Ova se suma dobiva prodajom knjiga i prodajom ostale robe vezanom za engleski jezik te od 700 000 ljudi koji svake godine posjete Englesku da bi naučili jezik, ali i uštedom koja dolazi od nepodučavanja stranih jezika u britanskim školama. Nije riječ o sumi ekonomskih plaćanja Ujedinjenom kraljevstvu zbog jezičnih razloga, već o 75% tih plaćanja koje autor procjenjuje kao plod hegemonije engleskog a ne samo rezultatom  demografske težine  samog jezika.

             Francois Grin je profesor Ženevskog sveučilišta i stručnjak za jezičnu ekonomiju. Objavio je opsežan rad u kojem analizira jezičnu politiku Europske Unije. Studiju je naručila francuska autonomna javna organizacija Visoki savjet za procjenu sistema nastave, koja procjenjuje i analizira stanje podučavanja u Francuskoj. Izvještaj postavlja pitanje, koji bi bio optimalan izbor radnih jezika u Europskoj Uniji.

             Pravednijim sistemom EU bi uštedila bar 25 milijardi eura  godišnje

             Švicarski ekonomist predlaže usporedbu između tri moguća scenarija:

  1. Engleski kao jedini jezik
  2. Mnogojezičnost
  3. Izbor esperanta kao internog radnog jezika u organima EU

Treća mogućnost  esperanto izgleda najjeftinija i najravnopravnija ali je Grin danas smatra nemogućom zbog snažnih predrasuda protiv esperanta koja su bazirana na jednostavnom neznanju. Suprotno tome on je smatra strateškim mogućim za nove generacije, uz dva uvjeta:

 

1.      Kampanja širokog i trajnog informiranja u cijeloj Europskoj Uniji s ciljem odstranjenja neznanja i predrasuda

2.      Suradnja svih država-članica u kampanji.

Ove bi aktivnosti mogle rezultirati čistom uštedom za Europsku Uniju od 25 milijardi eura svake godine. 85% stanovnika Europe imalo bi u tome direktan i evidentan interes. - tvrdi prof. Grin.

                                                                            Spomenka Štimec

----> Hrvatski savez za esperanto